Međunarodna speleospasilačka vježba u Skalarjevom breznu

Tekst i fotografije: Marko Rakovac

U razdoblju od 27.-30.9. se održala međunarodna vježba speleospašavanja u organizaciji slovenske Jamarske rešavalne službe (JRS) u suradnji sa slovenskom upravom za zaštitu i spašavanje (DUZS). Na vježbi su sudjelovala dva člana našeg odsjeka, Luka Havliček i Marko Rakovac. Cilj vježbe bilo je izvlačenje unesrećenog speleologa sa 900 m dubine iz objekta Skalarjevo Brezno koje se nalazi na slovenskoj strani masiva Kanin.
brezno_1Timove su sačinjavali spašavatelji iz Slovenije, Italije, Hrvatske, BiH, Bugarske, Srbije i Makedonije. Glavna baza vježbe bila je u mjestu Bovec, dok je dio logističke opreme i ljudstva bio smješten u planinarskom domu Petra Skalarja kao i u isturenom logoru na samom ulazu jame. Spašavatelji i oprema su transportirani skijaškom žičarom do vrha žičare a pješice do doma odnosno do ulaza u jamu.

Jama je iznimno interesantna u speleološkom kontekstu i predstavlja jedan od značajnijih i dubljih objekata tog dijela masiva u kojem su istraživanja započela 1980-tih. Jamarska zveza Slovenije (JZS) u suradnji sa JRS-om je, kako bi ponovno intezivirala istraživanja u jami, preopremila cijeli objekt do dna te je isti ostao opremljen za nastavak speleoloških istraživanja i ponavljanje detaljnijeg speleološkog nacrta. S obzirom da je odnedavno izvršen remont žičare u Bovcu odnosno zbog logističke prednosti, speleološka istraživanja na masivu Kanina se ponovno intenziviraju.

Tome u prilog govori činjenica da su samo na području Kanina u proteklih godinu dana „niknule“ dvije nove tisuće – P4 (Brezno rumenega Maka) i jama Huevos – Jarak – Macola. Također, vrlo blizu spoja su jama Hudi Vršić i Črnelsko Brezno, što će, u slučaju spoja, činiti sustav sa preko tisuću metara dubine. Potencijal Skalarjevog brezna je također velik jer bi spajanjem sa sistemom BC4-Mala Boka dubina sustava mogla iznositi 1960 m!
brezno_6
Na kaninskoj visoravni, temperature zraka u jamama se kreću između 4°-6° C, te osim sušnih perioda ljeti, također su vrlo česta zimska istraživanja zbog stabilnijih uvjeta na površini. S obzirom da su velike vertikale u jamama izraziti kolektori oborinskih voda, zimi s jedne strane se smrzavanjem tla postiže veća sigurnost u podzemlju (izostanak padalina), dok s druge postoji povećana opasnost od lavina, zatrpavanja ulaza snijegom (npr. prokopavanje snježnih zapuha na ulazu jame, do 10 m!) i niskih temperatura na površini (trebamo u obzir uzeti da uz speleološku opremu moramo biti sposobni i za kretanje na snijegu pomoću turnoskijaške opreme, itd.)

brezno_5Akcije speleospašavanja sa velikih dubina često traju više dana, te kao takve predstavljaju jedan od najkompleksnijih oblika spašavanja uopće. Razlog tome su velike dubine, nezahvalni meandri i ogromna količina opreme i ljudstva.

Da sažmemo, zbog prevencije nesreća odnosno u slučaju stvarne akcije, važno je da speleolozi budu:

  1. savjesni u guranju „osobnih“ granica u podzemlju,
  2. uključeni u rad gorske službe spašavanja te da
  3. pohađaju tečajeve o samospašavanju i seminare prve pomoći.

Tko spasi jedan život, spasio je cijeli svijet. (Talmud)

Linkovi:
HGSS www.hgss.hr

ECRA www.caverescue.eu

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s